Alchajmerova bolest – kako da pomognete osobi koja boluje od iste?

Brojke iz 2019. godine kažu da u Srbiji od alchajmerove bolesti pati oko 200.000 ljudi. Gotovo 8% osoba starijih od 65. godina boluje od Alchajmera, a svaka deseta osoba ima neki oblik demencije. Kako godine života rastu i stopa oboljenja je viša pa sa 80.godina gotovo 40% te populacije ima ovu bolest.

Koliko znamo o ovom oboljenju? Da li znamo kakav život vode oni kojima je dijagnoza alchajmerova bolest? Da li postoji lečenje?

Alchajmerova bolest – kako nastaje i kako se manifestuje?

Alchajmerova bolest je degenerativno oboljenje mozga usled stvaranja naslaga proteina oko neurona u mozgu. To dovodi do promena u emocionalnim i promenama raspoloženja pacijenata, ali i neurona koji su zaduženi za čuvanje pamćenja.

Zbog toga osnovni pokazatelji alchajmera su:

  • Neobjašnjive promene raspoloženja, česte depresije i nevoljnost
  • Teškoća u obavljanju svakodnevnih, rutinskih radnji
  • Zaboravljanje događaja koji su se dogodili neposredno pre tog momenta
  • Zbunjenost vremenom i prostorom u kojem se nalaze
  • Problem sa govorom, nemogućnost završavanja rečenice, pronalaska odgovarajuće reči za neke pojmove

U početnoj fazi okolina je ta koja prva prepozna da se nekoj osobi javio problem sa ponašanjem i pamćenjem. Pacijenti često burno reaguju i ne priznaju bilo kakav problem, ali se dogodi da im za jednostavne radnje ponekad zatreba pomoć.

Događaće se da zaborave gde su pošli, da je opasno da rukuju šporetom, pomoć pri pamćenju gde se nalazi koja prostorija u kući i veliki problem sa koncentracijom.

Od klasičnih znakova starosti alchajmerova bolest se razlikuje po tome što pacijent ima iznenadne epizode uzmenirenosti, strahova, neraspoloženja, ali i teškoća snalaženja u prostoru koji je inače osobi dobro poznat.

Kako se leči alchajmer?

Alchajmerova bolest nije izlečiva, ali se tegobe mogu ublažiti i usporiti tok bolesti. Pacijentima se daju lekovi koji poboljšavaju mentalne sposobnosti, ali i lekovi koji kontrolišu ponašanje i dovode pacijenta do emocionalne stabilnosti.

Kako bolest bude napredovala tako je sve važnije da pacijent ima neki hobi i vežbanje pokreta što će duže očuvati koordinaciju i dati dobar osećaj kontrole nad bolesti. Pored toga, važno je i obratiti pažnju na ishranu pacijenta. Bilo bi dobro da ista bude obogaćena određenim namirnicama i suplementima koji će ojačati njegov imunitet i dati mu snagu.

U Americi je odobren prvi lek koji deluje na uzrok nastanka alchajmera u junu ove godine, „Aduhelm“, što može postati prekretnica u lečenju ovog moždanog oboljenja!

Kako živeti sa alchajmerovom bolešću?

Neki oblici demencije pa i alchajmerova bolest pogađa ogroman broj ljudi, ali i njihove porodice u jednakoj meri. Trebalo bi se informisati na koji način brinuti o osobi koja ima ovo oboljenje, kako ga asocirati na obavljanje normalnih radnji i pružati mu neophodnu pomoć.

Mozak će postepeno sve više gubiti svoje funkcije pa je dobro potražiti pomoć stručnih lica u nezi jer to može da olakša periode kada pacijentu bude trebala veća pomoć.

Svi se nadamo da će se uskoro razviti lek koji će efikasno lečiti alchajmerovu bolest, ali do tada, mi kao pojedinci i kao društvo ne smemo da okrećemo glavu pred činjenicom da veliki broj ljudi ima probleme ovog tipa. 

Kao zajednica treba da pružimo veću podršku, ali i kao individue nevezano da li je u pitanju alchajmer ili ne. To se može uraditi već danas, pozovite bake i deke i pitajte ih za zdravlje, a svojim starijim komšijama pomozite onda kada ih budete videli da se vraćaju iz nabavke! Nama su sitnice, ali osobama u poodmaklim godinama to mnogo znači!

Svako od nas ima odgovornost!