Objavljivanje novosti – Kako su se vesti iz privatnog života preselile iz štampe na društvene mreže

„Ako se nije objavilo na Fejsbuku, onda se nije ni desilo.“ Ovu rečenicu mnogi izgovaraju u šali, nekada i podrugljivo, komentarišući to što pojedinci sve novosti u svom životu redovno objavljuju na društvenim mrežama. Počele su da se zbijaju i šale o organizovanju posebnih vrsti venčanja na Fejsbuku. I zaista, svima se dešava da im skoro presednu društvene mreže ukoliko čim počnu da „skroluju“ naiđu na pet objava pojedinaca o, na primer, samo jednom izletu na planinu. Međutim, potreba za objavljivanjem novosti iz ličnog života ne datira od pojave društvenih mreža, već je mnogo starija nego što mislimo.

Ljudi su oduvek želeli da saznaju novosti iz svih krajeva sveta. Još u antičko doba, kasnije i u srednjem veku, je organizovan sistem glasnika koji bi prenosili vesti. Nakon Industrijske revolucije, sistem prenošenja novosti se promenio, tako da su se najnovije vesti, umesto putem glasnika na konjima, prenosile telegrafom i telefonom, a objavljivale u štampanim medijima.

Saopštavanje novosti iz ličnog života u novinama

Razvojem novina, u obliku u kakvom su danas, sve novosti su se štampale i ostale zabeležene za buduća pokoljenja da ih analiziraju. U 19. veku, štampa se promenila, napravljeni su posebni magazini i za širu čitalačku publiku, odnosno, za žene i mlade. Takođe, u dnevnim izdanjima su počele da se prenose i novosti iz privatnog života građana. Tako, na primer, ukoliko prelistamo novine iz 1924. godine, možemo pročitati naslove poput: „Advokat i gospođa Tasić objavljuju veridbu svoje ćerke Angeline“, ili „Doktor i gospođa Stanojković objavljuju rođenje svog prvog deteta“. 

Osim objavljivanja novosti o srećnim događajima, možemo reći da je postojao, i još uvek postoji sistem za prenošenje tužnih informacija, a to su čitulje koje služe za saopštavanje vesti o smrti članova porodice ili za obaveštavanje o organizovanim parastostima.

Novosti na društvenim mrežama 

Društvene mreže su danas postale izuzetno moćan medij, moćnij čak i od tradicionalnih kanala za prenošenje vesti kao što su štampa i televizija. Procenjuje se da čak tri milijarde svetske populacije ima profil na nekoj od popularnih mreža (mnogi čak idu u krajnost pa kreiraju i profile svojih kućnih ljubimaca). Zbog toga se često dešava da se najnovije vesti o nekom događaju pre nađu na Fejsbuku ili Instagramu, nego u zvaničnim medijima.

Razvojem i širenjem društvenih mreža pojedinci su dobili priliku da na lak način izađu iz anonimnosti i da komuniciraju sa svojim pratiocima, prijateljima, porodicom, ali i sa ljudima koje nikada nisu uživo upoznali. Zato se praksa objavljivanja novosti iz privatnog života sa poslednjih stranica dnevnih listova preselila na internet. 

Prednost ovakvog objavljivanja radosnih vesti je u tome što objave o događajima više ne moraju biti šture i napisane u par rečenica već se lepo mogu ilustrovati fotografijama. Interestantno je da se novosti iz ličnog života objavljuju u određenim periodima godine, tako, na primer, uskoro će najaktivnije biti ponosne mame đaka prvaka, krajem oktobra vredne domaćice koje spremaju zimnicu, a na proleće mladi parovi koji su se upravo venčali.